U svakodnevnom govoru navikli smo ubrajati u sveto trodnevlje Veliki Äetvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Sveto trodnevlje zapoÄinje misom VeÄere Gospodnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdjenjem, dnevnom misom na Uskrs, a zavrÅ¡ava službeno veÄernjom misom uskrsnog dana. Ovdje je potrebno napomenuti da je veÄernja misa Velikog Äetvrtka - u liturgiji - predveÄerje sutraÅ¡njeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani poÄinjali veÄer uoÄi istog.
Stari su hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom, Å¡to je izvedenica od grÄke rijeÄi "azima" koja doslovno znaÄi "beskvasni kruh", a skraćeno se upotrebljavala za židovsku Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i svojim uskrsnućem. Uskrs je najstarija i konstitutivna svetkovina kršćanske zajednice. ÄŒesto se može Äuti u ovom vremenu liturgijske godine izraz 'vigilija'. Sv. Augustin je tako nazvao Uskrsno bdjenje, a doslovno znaÄi "majkom svih bdjenja".
Naime, Kristova Pasha - njegov prijelaz s ovoga svijeta k Ocu po muci, smrti i uskrsnuću - predmet je slavljenja nedjelje, kao 'malog Uskrsa', ali i svih ostalih euharistijskih slavlja tijekom liturgijske godine koja su se postepeno razvila upravo od Uskrsa. U ovom kratkom prikazu pokuÅ¡ali bismo prikazati bogatstvo liturgijskih slavlja ovih, najznaÄajnijih dana za svakog kršćanina.
VELIKI ÄŒETVRTAK - VEÄŒERA GOSPODNJA
Na ovaj dan, nema dnevnih sv. misa, jedino se slavi misa VeÄere Gospodnje koja je godiÅ¡nji spomen-Äin ustanovljenja svih naÅ¡ih euharistijskih slavlja. U katedralama, kao matiÄnim crkvama svake biskupije, biskup ujutro ovoga dana slavi liturgiju sa svim svećenicima svoje biskupije. Tada se blagoslivlja bolesniÄko i katekumensko ulje, a posvećuje se takoÄ‘er i krizmano ulje, te ulje za reÄ‘enje svećenika. Nakon biskupove propovijedi svećenici obnavljaju obećanja dana na reÄ‘enju da će vjerno obavljati prihvaćenu službu. UveÄer se slavi euharistija u svim crkvama. Nakon Ivanova izvjeÅ¡taja o Isusu koji za vrijeme VeÄere pere uÄenicima noge, sam predvoditelj slavlja (u nekim zajednicama) pere dvanaestorici odabranih noge i tako podsjeća sve okupljene da je euharistija upućena na život - bratsku ljubav svih kršćana koju trebaju Å¡iriti u svijet.
VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE
DanaÅ¡nji obred Velikog petka razvio se od onoga koji su već u IV. st. uveli kršćani Jeruzalema nakon Å¡to je carica Helena 320. godine pronaÅ¡la zagubljenu relikviju križa Kristova. Od tada su se kršćani poÄeli skupljati popodne na Golgoti i tamo imali službu RijeÄi. DanaÅ¡nji obred Velikog petka zapoÄinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili pak kleÄanjem u Å¡utnji. Nakon toga slijede Äitanja, Äiji vrhunac svake godine je Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriÄe sveopću molitvu kao zakljuÄak službe rijeÄi.
Ove molitve su vrlo stare, te ukljuÄuju sve ljude, od pape, vjernika, katekumena, kršćana koji nisu u punom zajedniÅ¡tvu s katoliÄkom Crkvom, Židova, Älanova nekršćanskih religija, onih koji ne vjeruju u Boga, upravitelja država, bolesnih, gladnih, zatvorenih, putnika, iseljenika, umirućih. Slijedi klanjanje Križu. Ono poÄinje celebrantovim predstavljanjem križa okupljenoj zajednici: "Evo drvo Križa, na kom je visio Spas svijeta!" Vjernici se mogu slobodno pokloniti Križu, ili ga poljubiti.
Poželjno je da to uÄini svaki Älan zajednice. Dok traje poklon Älanova zajednice Križu, pjeva se stara tužaljka "Usta moja, opjevajte" koja stavlja u usta trpećem Isusu dobroÄinstva koja je Bog uÄinio svome narodu u povijesti spasenja, a narod svoga Mesiju daje razapeti na križ, ruga mu se, poji ga octom, probada mu bok kopljem. Posljednji dio obreda ovoga dana jest priÄest koja je na Veliki Äetvrtak pohranjena na sporednom oltaru. Obred poÄinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se samo pristupa priÄesti. Liturgija zavrÅ¡ava otpusnom molitvom te se vjernici razilaze u Å¡utnji. TiÅ¡ina je u crkvi i srcima vjernika, tiÅ¡ina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni sluÅ¡ati - Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vjeÄni život.
VELIKA SUBOTA - USKRSNO BDJENJE
Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva 'Å¡uti'. NaveÄer se vjernici okupljaju na bdjenje. Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom. DanaÅ¡nji obred Vazmenoga bdjenja sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe rijeÄi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna Äitanja koja iznose kljuÄne dogaÄ‘aje povijesti spasenja; krsne službe s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krÅ¡tenjem odraslih ili obnovom krsnih obećanja; euharistijske službe pod kojom novokrÅ¡teni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.
Služba svjetla - u samoj crkvi ugaÅ¡ena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. Možda bi ovdje bilo zgodno spomenuti simbolizam svijeće; svijeća je djeviÄanski plod pÄela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djeviÄanske Majke. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te prvo i posljednje slovo . Nakon toga se svijeća pali od blagoslovljenog ognja i? i ?grÄkog alfabeta _ nosi kroz Crkvu s tri 'postaje'; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. Äakon ili onaj koji nosi svijeću podiže je i pjeva: "Svjetlo Kristovo". To je epegzegetski genitiv i znaÄi: "Svjetlo koje je sam Krist". Na taj poklik vjernici odgovaraju: "Bogu hvala!" Nakon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, Äiju je ljepotu potrebno doživjeti sluÅ¡anjem.
"Ovo je noć koja svjetlošću stupa
rasprši tmine grijeha.
Ovo je noć koja danas po svem svijetu one,
Å¡to u Krista vjeruju,
od tmina grijeha i od opaÄina otima,
vraća milosti i pridružuje svetosti.
Ovo je noć, u kojoj je Krist
raskinuo okove smrti
i kao pobjednik od mrtvih ustao."
Vazmeni hvalospjev
Služba rijeÄi je dugaÄka zato Å¡to su vjernici u starini željeli doÄekati zoru uskrsnog jutra razmatrajući "divna djela Å¡to ih je Gospodin Bog svome narodu od poÄetka Äinio, vjeran svojoj rijeÄi i obećanju" (Rimski misal), a samo krÅ¡tenje dijelilo se u zoru i liturgija je zavrÅ¡avala euharistijskom službom. Iz Staroga zavjeta imamo sedam Äitanja koja govore o znaÄajnijim Božjim zahvatima u povijesti izraelskog naroda. Iza svakog Äitanja celebrant moli molitvu koja je povezana s proÄitanim. Nakon posljednjega Starozavjetnog Äitanja slijedi Slava koja se nije pjevala u vremenu korizme. Slijedi Äitanje Pavlove poslanice te evanÄ‘elje o otkriću praznog groba koje nam donosi Luka.
Krsna služba _ zapoÄinje blagoslovom vode kojem prethode Litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere. Vodom će zatim biti krÅ¡teni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći. Ako nema kandidata za krÅ¡tenje, tada predvoditelj Å¡kropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.
Euharistijska služba _ u Vazmenom bdjenju je vrhunac Kristove prisutnosti u ovoj noći nakon Å¡to smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u rijeÄi te u krÅ¡tenju. Euharistija ostvaruje prisutnost Krista pod prilikama kruha i vina, koji je meÄ‘u nama prisutan u svakodnevnom životu kao Uskrsli, a posebno u svakom euharistijskom slavlju kada nam daje samog sebe za naÅ¡e suobliÄenje njemu Proslavljenom.
Posljednica
Svetoj Žrtvi uskrsnici
dajte slavu krštenici!
Janje ovce oslobodi,
Krist nas grešne preporodi.
Sa životom smrt se sasta
i Äudesna borba nasta:
Vođa živih pade tada
i živ živcat opet vlada.
Marijo, o reci Å¡to je?
Å to ti oko vidjelo je?
"Grob ja vidjeh Krista Boga,
svijetlu slavu uskrsloga,
Anđele i platno bijelo
u kom bješe sveto tijelo.
Ufanje mi uskrslo je,
Krist, moj Gospod i sve moje;
Pred vama će tamo gdje je
cvjetna strana Galileje."
Znamo da si doistine
uskrsnuo, Božji Sine;
PobjedniÄe, Kralju divan,
budi nama milostivan!
Amen, aleluja!
USKRS
"Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!" (Lk 24, 5 - 6)
Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Na Uskrs slavimo srediÅ¡nji dogaÄ‘aj kršćanstva _ Kristovo uskrsnuće. Zato biti kršćanin znaÄi ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i uÄinio Gospodarem svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja rijeÄju i životom svjedoÄe za tu temeljnu istinu povijesti _ Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo. Prvo svjedoÄanstvo za uskrsloga Krista dali su njegovi uÄenici. Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i Å¡iri na toj Äinjenici i na vjernosti uskrslome Kristu. ÄŒinjenica Kristova uskrsnuća prenosi se tako svim budućim kršćanskim naraÅ¡tajima, sve do danas. Kristovo uskrsnuće poÄetak je novoga svijeta i zalog je naÅ¡eg uskrsnuća koje se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini oÄitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena. DanaÅ¡nji blagdan poziva nas na uskrsnu radost i poruÄuje nam da zbilju uskrslog Krista Å¡irimo oko sebe pobjeÄ‘ujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.
"Uzdignimo se k njemu koji je prah naše niskoće uzeo u tijelo svoje slave, i ugledajmo se u svemu u njegovu poniznost i strpljivost, da mu se možemo pridružiti u njegovu uskrsnuću" (sv. Leon Veliki).
Sretan Uskrs svima koji ga slave, također sretan i Vaskrs koji ga slave.
